Hakerski napad na vodovode u Americi: Akcija Irana ili nešto drugo

voda teče iz slavine

Autor fotografije, Getty Images

    • Autor, Ana Faguj
  • Objavljeno
  • Vreme čitanja: 6 min

Mnogi su nedavno bili iznenađeni kada je vlast u američkoj saveznoj državi Minesoti objavila je više od 30 vodovodnih sistema bilo na meti „koordinisanih hakerskih napada".

Nekoliko dana kasnije iz Federalnog istražnog biroa (FBI) upozorili su da su u sedam saveznih država prijavljene „neke aktivnosti" koje su opstruisale rad sistema vodovoda.

Američka Agencija za sajber bezbednost i bezbednost infrastrukture (CISA) navodno ispituje moguću umešanost Irana u napad u Minesoti, preneli su američki mediji.

Iz CISA-e nisu komentarisali te tvrdnje.

Američki predsednik Donald Tramp nije okrivio Iran, ali neki stručnjaci za sajber bezbednost kažu za BBC da iza napada stoji Teheran.

Da li Iran stoji iza napada?

Ovakve napade uglavnom izvode Severna Koreja ili Iran, tvrdi Morgan Rajt, bivši savetnik za borbu protiv terorizma u Stejt departmentu, za BBC.

„A, sa kim smo trenutno u sukobu? Pa, sa Iranom.

„Oni su na vrhu liste zemalja koje su za to sposobne, a imaju i motiv da urade nešto poput ovoga", dodaje.

Američki istražitelji ispituju i mogućnost da hakeri žele da se predstave kao da dolaze iz Irana kako bi prevarom napravili još dublji razdor u odnosima Vašingtona i Teherana, prenosi televizija CBS, američki partner BBC-ja.

Trampova administracija vodi sopstveni rat informacijama, pa je malo verovatno da su iranski hakeri uspeli da uđu u američki sistem vodovodne infrastrukture, čak i ako se ta vest potvrdi, kaže Džejk Braun, bivši zamenik nacionalnog direktora za sajber bezbednost u Beloj kući, za BBC.

Tramp je za situaciju okrivio „užasno nekompetentne" zvaničnike u Minesoti, među koje je svrstao i guvernera Tima Volca iz redova opozicione Demokratske stranke.

Volc je uzvratio rekavši da „Tramp tačno zna ko je odgovoran za napad", kako u Minesoti, tako i u drugim državama.

U Teheranu nisu komentarisali optužbe, ali su i prethodnih godina redovno negirali umešanost u hakerske napade na vodovodne sisteme, mešanje u predsedničke kampanje, napade na bolnice ili kockarnicu u Las Vegasu 2014.

Kada je Iran optužen 2016. za napad na banke i jednu branu nadomak Njujorka, iz iranskog Ministarstva spoljnih poslova su rekli da bi Vašington takve navode trebalo i da dokaže.

Iran „nikada nije imao u planu bilo kakve opasne mere u virtuelnom prostoru i ne podržava takve radnje", rekao je tada portparol Husein Džaberi Ansari.

Uklapa li se napad u Iranski način delovanja?

Stručnjaci za BBC ukazuju da postoji dokumentovana istorija ovakve prakse Irana.

Veruju da bi i grupe koje Iran podržava, ali deluju van te zemlje, mogle da budu odgovorne za ovaj napad.

„Tako je teže pripisati ove napade Iranu, ako svi ti napadi dolaze van te zemlje, iako je prilično jasna veza sa Iranom", objašnjava Rajt.

Tako negativci dobijaju uverljiv argument za poricanje umešanosti, dodaje.

Većinu iranskih sajber napada protiv Amerike i Izraela ove godine sprovela je grupa Handala, utvrdio je BBC tim za proveru informacija.

Američko Ministarstvo pravde je povezalo grupu sa Teheranom, tvrdeći da ona radi za Ministarstvo za bezbednost i obaveštajne poslove Irana (MOIS).

Početkom rata Amerike i Izraela protiv Irana, Handala je optužena da se došla do ličnih podataka i detalja iz mejlova Kaša Patela, direktora FBI-ja.

Prethodni sajber napad u Americi za koji je odgovornost preuzela Handala prijavljen je sredinom juna, potvrdio je BBC tim za proveru informacija.

Hakeri su tvrdili da su napali postrojenje za vodu u Kaliforniji, kao odgovor na američki udar na iransku vodovodnu infrastrukturu.

Evo liste značajnih hakerskih operacija koje su povezivane sa Iranom:

  • 2026: Ministarstvo pravde Amerike je zaustavilo hakersku operaciju Handale usmerenu protiv kompanije koja posluje u oblasti tehnologije za medicinske svrhe. Tokom operacije su otkrivene osetljive informacije o izraelskoj vladi i vojsci;
  • 2024: Iran je optužen za hakerski napad na predsedničku kampanju u Americi sa namerom da „stvori razdor, umanji poverenje u izborni proces i nezakonito prisvoji infomacije" o zvaničnicima, koje bi Iranu mogle da budu od koristi;
  • 2023: Grupa povezana sa Islamskom revolucionarnom gardom (IRGC) Irana hakovala je američke sisteme za pijaće i otpadne vode 2023. i 2024, objavila je Cisa. Oprema za regulisanje pritiska u dva grada u Pensilvaniji bila je privremeno van funkcije zbog incidenta;
  • 2020: Dva iranska državljanina su optužena zbog pokušaja da se umešaju u predsedničke izbore pribavljanjem poverljivih podataka o biračima u Americi i slanjem pretećih poruka Trampovim glasačima;
  • 2017: Hakeri koje podržava Iran su optuženi za napade kojim su iznuđivali novac od lokalnih samouprava, škola, zdravstvenih i finansijskih institucija u Americi, a Cisa je objavila da ove aktivnosti iranska vlada „verovatno nije kaznila".

Pogledajte video: Šta su rensomveri (internet ucene)

Potpis ispod videa,

Da li je ugroženo snabdevanje vodom u Americi?

Najveća pretnja posle napada na vodovodne sisteme nije ugrožavanje snabdevanja, već umanjivanje poverenja javnosti u bezbednost vode za piće, kažu stručnjaci za BBC.

„Napadaju naše poverenje u sposobnost vlade da nam pruži osnovne usluge u vremenu kada je zemlja duboko podeljena oko pitanja rata", smatra Braun.

Ali, ne može ni da se odbaci mogućnost da će iranski hakeri jednog dana uspeti da ugroze i snabdevanje vodom.

Oni mogu da sprovedu štetno širenje hemikalija, prekidanje dotoka vode ili da oštete opremu, objašnjava Rajt.

Napadi su razlog za „ozbiljnu zabrinutost", kažu iz Cisa i američke Agencije za zaštitu prirode.

U Americi postoji 152.000 javnih vodovodnih sistema za distribuciju pijaće vode i više od 16.000 postrojenja za preradu otpadnih voda.

„Ako želite da jednu zemlju bacite na kolena, udarićete na dve stvari - struju i vodu", tvrdi Rajt.

Pogledajte video: Kako su hakeri iz Severne Koreje ukrali 1,4 milijarde dolara:

Preskočite sadržaj sa YouTube
Dozvoliti sadržaj Google YouTube?

U ovom članku se pojavljuje sadržaj Google YouTube. Molimo vas da date dozvolu pre nego što se sadržaj učita, pošto može da koristi kolačiće i druge tehnologije. Možda biste želeli da pročitate Google YouTube politiku kolačića i politiku privatnosti pre nego što date pristanak. Da biste videli ovaj sadržaj, odaberite "Prihvatite i nastavite".

Upozorenje: BBC nije odgovoran za sadržaj drugih sajtova. Sadržaj YouTube može da sadrži reklame.

Kraj sadržaja sa YouTube

Mogu li napadi da budu osujećeni?

Rajt ukazuje da posebnu ranjivost predstavlja činjenica što sistemi za pijaću vodu i preradu otpadnih voda koriste staru tehnologiju ili infrastrukturu.

Ukoliko ne dođe do unapređenja bezbednosti tih sistema, Amerika će se i dalje suočavati sa pretnjama po nacionalnu bezbednost, poput ove, upozoravaju stručnjaci.

Većina vodovodnih postrojenja u Americi su u javnom vlasništvu, ali veliki deo važne infrastrukture nije.

Vlada bi trebalo nešto da preduzme po tom pitanju, kažu stručnjaci.

Cisa je predložila niz unapređenja vladama saveznih država u nadi da će pretnje tako biti svedene na minimum.

Prvi korak u borbi protiv hakerskih napada trebalo bi da bude uklanjanje vodovodnih sistema sa interneta i promena lozinki za pristup, dodaju.

Pogledajte video: Globalni sajber napadi - ko sve treba da strepi:

Potpis ispod videa,

U izradi priče su učestvovali Šajan Sardarizade i BBC tim za proveru informacija.

BBC na srpskom je od sada i na TikToku, pratite nas OVDE.

Pratite nas na Fejsbuku, Tviteru, Instagramu, Jutjubu i Vajberu. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk