Iran yatangaje ko hari itambwe yatewe mu
biganiro na Amerika, ariko ko kumvikana “kutari hafi”.
Umuvugizi wa Minisiteri y’ububanyi n’amahanga
Esmail Baqai yavuze ibyo nyuma y’uko ushinzwe ububanyi n’amahanga wa Amerika Marco
Rubio avuga ko kumvikana gushobora kugerwaho kuri uyu wa mbere.
Esmail
Baqai uyu munsi ari i Tehran yagize ati: “Ni ukuri kuvuga ko twageze ku mwanzuro
ku gice kinini cy’ibyo turimo kuganira.
“Ariko kuvuga ko gusinya amasezerano biri
hafi – nta muntu wahamya ibyo”.
Inyandiko y’ibyo impande zombi zumvikanye bivugwa ko
ikubiyemo kongera agahenge indi minsi 60, gufungura Umuhora wa Hormuz no
guteganya ibiganiro biruseho ku mugambi w’ingufu za nikleyeri wa Iran.
Kuri uyu wa mbere ibiciro by’ibitoro byaguye
ku isoko mpuzamahanga n’amasoko y’imari n’imigabane muri Aziya arazamuka ubwo
hari icyizere ko impande zombi zageze ku kumvikana.
Leta ya Uganda ikomeje gusaba abaturage ko uwo babona ufite ibimenyetso by’iyi ndwara yatangiriye muri Repubulika ya Demokarasi ya Congo yakihutira kujya kwa muganga kuko kwitabwaho kare bitanga amahirwe yo gukira ndetse bikanarinda abandi kwandura
Ku nshuro
ya mbere, uyu munsi isi irizihiza umunsi mpuzamahanga w’umupira w’amaguru mu kwishimira
imbaraga z’iyi siporo “izwi cyane ku ruhare rwayo mu iterambere n’amahoro”, nk’uko
ONU ibivuga.
Uyu munsi Umuryango
w’Abibumbye watangaje ko umupira w’amaguru uzwiho “guhuza abantu, kunga ubumwe
bwabo no guteza imbere kubahana hejuru y’imipaka n’ibiragano (generations).”
Ubu, ni
ubwa mbere isi yizihije uyu munsi mpuzamahanga nyuma y’uko iyi tariki igenwe mu
nteko ya ONU y’umwaka ushize.
Iyi tariki
25 Gicurasi yagenwe kuko yari isabukuru y’imyaka 100 y’irushanwa rya mbere ry’umupira
w’amaguru ryo ku rwego mpuzamahanga.
Iryo rushanwa
ryabaye tariki 25 Gicurasi mu 1924 mu mikino olempike yabereye i Paris aho
imigabane yose y’isi yari ihagarariwe muri iryo rushanwa ry’umupira w’amaguru.
Mu kuzirikana
iyo ntambwe yatewe mu myaka 100 ishize umwaka ushize nibwo Inteko Rusange ya
ONU yemeje iyi tariki nk’umunsi mpuzamahanga w’umupira w’amaguru.
ONU ivuga
ko uwo mwanzuro w’umwaka ushize ugamije kuzirikana “imbaraga z’umupira w’amaguru
ku isi, mu bice bitandukanye birimo ubucuruzi, amahoro, dipolomasi, no guhuza
abantu”.
Si ubwa mbere abategetsi bo muri Afrika basavye ko ihabwa ikibanza muri iyo nama y'umutekano ya ONU ifata ivyemezo bikomeye biraba isi.
Uwo arongoye umuryango w’ibihugu vya Afrika avuga kandi ko atewe umutima
uhagaze n’intambara, iterabwoba, ivyiyumviro bikarishe bihutaza abandi hamwe n’amakuba vyugarije
abanyagihugu ba Afrika mu burere bumwe bumwe.
Abahinga bo mu Bwongereza bariko barakora urucanco rwa Ebola rushobora kugeragezwa mu mezi make ari imbere
Ahavuye isanamu, Getty Images
Abahinga bo muri Kaminuza ya Oxford mu Bwongereza bariko barakora urucanco rushasha
rushobora gushika ku rwego rwo kugeragezwa ku bantu mu mezi abiri gushika kuri
atatu ari imbere, mu ntumbero yo guhangana n’ikiza ca Ebola.
Iyo ngwara yiziziye cane Repubulika ya Demokarasi ya Kongo, ibitigiri
bikerekana ko abakekwa kuba barayanduye ubu barenga 900, harimwo 101 bimaze kwemezwa ko bayirwaye.
Gushika ku wa gatandatu uheze, abategetsi b’ico gihugu bavuga ko abamaze
gupfa bakekwa guhitanwa na Ebola ari 204, cumi (10) muri bo bikaba bimaze
kwemezwa n’ibipimo vyo muri laboratware ko bahitanywe na Ebola.
Ubu bwoko budasanzwe bwa Ebola bwitwa Bundibugyo, butaragira urucanco
rwemejwe, bushobora kwica hafi umuntu umwe ku bantu batatu banduye.
Nta cemeza ko urwo rucanco ruzokora neza. Bizoba ngombwa ko hagirwa amagerageza ku bikoko no ku bantu kugira
bimenyekane neza nimba ruzoba rukora.
Ariko abahinga bavuga ko bariko bakora bihuta kubera batinya ko ico kiza
gishobora kurandagata gusumba, ivyotuma urwo rucanco rukenerwa.
Ishirahamwe
mpuzamakungu ryitaho amagara y'abantu (OMS/WHO) ryadugije urugero rw’akaga k’iyo ndwara muri
RDC, kuva ku ruri "hejuru" gushika ku ruri "hejuru cane".
Insiguro y'isanamu, Malick Ndiaye ubwo yari ari mu nama ya 152 y'ishyirahamwe ry'inteko zishingamategeko ku isi, i Istanbul muri Turukiya, ku itariki ya 17 Mata (4) uyu mwaka
Perezida w’inteko ishingamategeko
ya Sénégal Malick Ndiaye yatangaje yeguye ku mirimo ye.
Mu butumwa yatangaje ku cyumweru ku rubuga
nkoranyambaga rwa X, yavuze ko yafashe icyo cyemezo “nyuma y’ugutekereza kwimbitse”.
Yavuze ko azakomeza umuhate we ku bwa
demokarasi ya Sénégal. Yongeyeho ko mu bihe by’inshingano kuri rubanda no mu
bihe by’ibigeragezo byo mu buzima bw’igihugu, “hari ibihe [bigera] aho inyungu y’igihugu
ishyirwa imbere, ubushishozi no kwiyumvamo inshingano”.
Ukwegura kwa Ndiaye kwabaye nta masaha 48 ashize nyuma yuko Perezida wa Sénégal Bassirou Diomaye Faye yirukanye
Minisitiri w’intebe Ousmane Sonko, bigatuma guverinoma iseswa.
Ndiaye ni
inshuti ya Sonko, wahoze ari inshuti ya Perezida wa Sénégal ariko ubu bakaba bari bamaze igihe bafitanye umubano w’ubushyamirane.
Radio RFI yatangaje ko
iyegura rya Malick Ndiaye mu by’ukuri ritumye bishoboka ko Sonko ashobora
kumusimbura kuri uwo mwanya, bityo akaba umutegetsi wa kabiri ukomeye mu
gihugu.
Ariko mbere yuko ibyo
byashoboka, byasaba ko Ousmane Sonko asubirana umwanya we wa Depite yatsindiye
mu matora y’abadepite yo mu mwaka wa 2024, iyo ngingo ikaba yitezwe kuganirwaho
ku wa kabiri w’iki cyumweru.
Kuri uwo munsi, mu
nama rusange y’inteko, abadepite bitezwe no gutora umusimbura wa Malick Ndiaye.
Ibiciro vy'igitoro vyagabanutse kubera icizere c'amasezerano y'amahoro hagati ya Amerika na Iran
Ahavuye isanamu, Hindustan Times via Getty Images
Ibiciro vy’igitoro vyagabanutse cane mu gihe amasoko y’imitahe muri
Aziya nayo yadugije agaciro, inyuma y’aho habonekeye icizere c’uko hashobora
kuboneka amasezerano yo kurangiza intambara Amerika na Israel zatanguje kuri
Iran.
Ku wa gatandatu, Perezida wa Amerika Donald Trump yavuze ko amasezerano
na Tehran “yamaze kuganirwako ku gice kinini” kandi ko ido n’ido ryayo
rizomenyekana vuba.
Ariko ku musi wakurikiye, yasavye umugwi wiwe uriko uraganira na Iran
kutihutisha amasezerano.
Kuri uwu wa mbere mu gitondo muri Aziya, igiciro c’akagunguru k’igitoro
mfatirwako co mu bwoko bwa Brent, camanutse ku rugero rwa 5.5% gishika ku
madolari 97.90 ya Amerika. Igitoro na co kidandazwa muri Amerika camanutse ku rugero rwa
5.8% gishika ku madolari 90.99.
Imbere y'aho, Trump yari yavuze ko muri ayo masezerano hoshirwamwo ibijanye
no kwugurura umuhora wa Hormuz, ariko ntiyatanze ido n’ido ry’ukwo vyoshirwa mu
ngiro.
Uwo muhora ucamwo hafi kimwe ca gatanu c’igitoro hamwe na gaz
ihinguye bikoreshwa kw’isi yose, ukaba umaze igihe udahita neza kuva intambara
itanguye kw’itariki ya 28 ukwezi kwa kabiri, uwu mwaka.
DR Congo: Abakozi ba Croix-Rouge vyikekwa ko bishwe na Ebola
Ahavuye isanamu, AFP via Getty Images
Insiguro y'isanamu, Croix-Rouge yavuze ko abo bakozi vyibazwa ko banduye imbere y'uko ukwaduka kwa Ebola kumenyekana
Ishirahamwe ritabara imbabare
Croix-Rouge ryavuze ko abakozi baryo batatu bapfuye bahitanywe n’ingwara ishobora kuba
ari Ebola muri Repubulika ya Demokarasi ya Congo, bigakekwa ko bayanduye igihe
bariko batunganya imibiri y’abapfuye.
Vyibazwa ko banduye iyo ndwara kw’itariki ya 27 ukwezi kwa gatatu, igihe
bariko barangurira imirimo mu ntara ya Ituri, mu buseruko bw’ico gihugu, ariko
bakaba bari mu bikorwa bidafitaniye isano na Ebola, imbere y’uko uwo mugera
waduka.
Abo bakozi ba Croix-Rouge bari mu bantu mbere vyibazwa ko boba
bahitanywe n’iyaduka rya Ebola muri RDC, ahakekwa ko abantu barenga 200 bamaze
gupfa, mu gihe abarenga 850 bakekwa ko bayanduye.
Amashirahamwe Croix-Rouge na Red Crescent (IFRC) yavuze ko abo bakozi
bapfuye inyuma yo kwitaho no gukorera abanyagihugu “n’ubutwari hamwe n’ubuntu
budasanzwe”.
Alikana Udumusi Augustin, Sezabo Katanabo na Ajiko Chandiru Viviane
bakorera mu gisagara ca Mongwalu, ubu gifatwa nk’akarere iyo ndwara yiziziye cane.
Bapfuye hagati y’itariki 5 na 16 z’uku kwezi kwa gatanu.
Abahinga mu vy’amagara y’abantu bavuga ko imibiri y’abahitanywe na Ebola
ishobora gukwiragiza cane rwose uwo mugera, kuko amatembabuzi yo mu mubiri aguma yandukiza imbere n’inyuma
y’urupfu.
Iyi ndwara yadutse irimwo ubwoko
budasanzwe bwa Ebola bwitwa Bundibugyo, butaragira urucanco rwemewe kandi
bushobora kwica hafi kimwe ca gatatu c’ababwanduye.
Ku wa gatanu, Ishirahamwe mpuzamakungu ryitaho amagara (WHO) ryadugije
urugero rw’akaga k’iyo ndwara muri RDC, ruva ku rwego “ruri hejuru” ruja ku
ruri “hejuru cane”.
Umukuru wa WHO, Tedros Adhanom Ghebreyesus, yavuze ko igitigiri
c’abakekwa ko banduye Ebola carenze 900, harimwo abantu 101 bimaze kwemezwa ko bayanduye.
Ku wa gatandatu, abategetsi ba RDC batangaje ko igitigiri c’abapfuye
bakekwa ko bahitanywe na Ebola kigeze ku 204, muri bo 10 bikaba vyemejwe
n’ibipimo vya laboratware.
Igihugu kibanyi ca Uganda na co catangaje abandi bantu batatu bashasha
banduye Ebola, bituma igitigiri c’abamaze kuyandura muri ico gihugu gishika
kuri batanu.
Mu mafoto: Arsenal yashyikirijwe igikombe cya Premier League yegukanye nyuma y'imyaka 22
Arsenal yaraye ishyikirijwe igikombe cya shampiyona y'umupira w'amaguru y'icyiciro cya mbere mu Bwongereza – Premier League – yegukanye mu mwaka w'imikino wa 2025-2026, nyuma y'imyaka 22.
Yateruye icyo gikombe ku mukino wayo wa nyuma muri uyu mwaka w'imikino, aho yatsinze Crystal Palace ibitego 2-1 ku kibuga Selhurst Park cya Crystal Palace.
Trump yabwiye abari mu biganiro b'Amerika 'kutihutira' kugirana amasezerano na Iran
Ahavuye isanamu, AFP via Getty Images
Insiguro y'isanamu, Perezida w'Amerika Donald Trump yavuze ko "impande zombi zigomba gufata igihe cyazo" cyo kugera ku masezerano
Perezida w’Amerika
Donald Trump avuga ko yategetse abari mu biganiro ku ruhande rw’Amerika “kutihutira
kugirana amasezerano” na Iran, nyuma yuko mbere yari yumvikanishije ko
amasezerano ari hafi kugerwaho.
Amakuru avuga ko ayo
masezerano arimo kuganirwaho arimo inyongera y’agahenge y’iminsi 60, kongera
gufungura umuhora wa Hormuz ndetse na gahunda y’ibindi biganiro kuri gahunda ya
nikleyeri ya Iran.
Mu butumwa yatangaje
ku mbuga nkoranyambaga, Trump yavuze ko ibiganiro “byubaka” birimo kuba ariko
ko “impande zombi zigomba gufata igihe cyazo zikabikora neza”.
Ku wa gatandatu, Trump
yavuze ko amasezerano “ahanini yaganiriweho”, bituma habaho guhwihwisa ko
umwanya uwo ari wo wose hashobora gutangazwa ko amasezerano yagezweho.
Abategetsi bo muri
Iran na bo mu mpera y’icyumweru gishize baciye amarenga ko intambwe yatewe mu biganiro. Umuvugizi wa minisiteri y’ububanyi n’amahanga Esmail Baghaei yavuze ko
impande zombi ziri “hafi cyane kandi kure cyane” yo kugera ku masezerano.
Ibitangazamakuru byo
muri Amerika bivuga ko ayo masezerano yumvikanishwa atari ayo gucyemura burundu
ikibazo, ko ahubwo ateganya ko zimwe mu ngingo zikomeye cyane zaganirwaho
nyuma, zirimo nk’ingano y’ibihano Iran yakurirwaho hamwe n’igihe ibyo byabera,
kurekura imitungo ya Iran yafatiriwe, ndetse n’ubusabe bwa Washington bwuko
Iran igabanya intego zayo zo mu rwego rwa nikleyeri.
Ayo masezerano yatangajwe mu bitangazamakuru yaciyemo ibice abo mu ishyaka ry’abarepubulikani
– rya Perezida Trump – bamwe muri bo bakaba bavuze ku mugaragaro ko arimo korohereza
cyane Iran.